6. April
6. april 1945. se obiljezava kao Dan oslobodjenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu. Taj dan je ozvanicen i kao Dan Sarajeva, a mnogi 6. april nazivaju rodjendanom Sarajeva.
Sigurno je Sarajevo i Bosna i Hercegovina kroz svoju historiju imalo i znacajnije datume koji su mogli posluziti da se obiljezavaju kao Dan Sarajeva, a 6. april 1945. oznacavati kao rodjendan Sarajeva je svojevrsni curukot po samunu komunisticke ideologije jednoumlja, od koje sve pocinje i zavrsava, bez pogovora. Bilo kakvo protivljenje, sugestija ili prijedlog, bili bi drakonski kaznjeni i takvi moguci pojedinci bi bili proglaseni drzavnim neprijateljima.
Nije takav slucaj samo sa Sarajevom vec sa svim gradovima u Bosni i Hercegovini. Kako se nacisticka Njemacka povlacila prema zapadu tako su jedan za drugim i oslobadjani gradovi koji su dobili svoje Dane po datumima oslobodjenja u Drugom svjetskom ratu.
Sarajevo je oslobodjeno 6. aprila, a vec sljedece sedmice, 12. aprila oslobodjena je Zenica, dok Doboj biljezi 17. april kao Dan svog oslobodjenja. Za nepunih 11 dana partizani su oslobodili sve od Sarajeva do Doboja, a uopce nije bilo potrebe za zurbom, jer je u isto vrijeme sama Njemacka vec bila prepolovljena od saveznickih snaga a dvije sedmice kasnije ni sam Hitler nije bio medju zivima i Njemacka je svakako bezuvjetno kapitulirala.
Zanimljiva je cinjenica da se velika bitka za Berlin vodila od 16. aprila do 2. maja, kada Berlin definitivno osvaja crvena armija, dok se citavu sedmicu poslije, 8. i 9. maj biljezi kao Dan oslobodjenja Zagreba. Po ovim datumima mozemo vidjeti da su partizani munjevito osvajali gradove kojima u prijasnje cetiri godine jedva da su mogli prici, i pored toga sto su uspjeli u mjesec i par dana osloboditi sve od Sarajeva do Zagreba, ostaje cinjenica da je recimo Berlin prije zauzet nego je Zagreb oslobodjen. Na osnovu ovih historijskih cinjenica ispada da partizani i nisu bili tako brzi, ili su gradove oslobadjali osim od nacista jos od necega, ili je mozda Zagreb bio vece fasisticko uporiste i od samog Berlina? Molim lijepo da se ovo poredjenje fasistickog Zagreba i Berlina ne dovodi ni u kakav kontekst dvosmislenog tumacenja u danasnjem vremenu.
Bilo kako bilo, svi gradovi u BiH su svoje Dane dobili po Danima oslobodjenja u Drugom svjetskom ratu, sto je logicno, jer da nije tako onda prijasnji sistem ne bi mogli nazvati jednoumlje. Nista iz historije tih gradova i Bosne i Hercegovine nije bilo vazno ni znacajno kao datumi koje je komunisticka partija odredila da budu rodjendani. Iz danasnje perspektive je dosta lakse uociti koliko je silan i sveobuhvatan bio uticaj komunisticke partije na kompletnu zemlju i cjelokupno njeno stanovnistvo.
Isto tako, iz danasnje perspektive je dosta lakse uociti gdje se taj i takav uticaj najduze i najpogubnije zadrzao.
Zagreb vise ne slavi 8. i 9. svibanj kao Dan Zagreba. Dan Grada Zagreba obiljezava se 31. svibnja, dan na koji se slavi blagdan Majke Bozije od Kamenitih vrata.
Ni Beograd ne slavi vise 20. oktobar kao Dan Beograda. To su sada Dani Beograda koji se obiljezavaju od 16-19. aprila. Znate onu od Cole-"April u Beogradu"
Ironija je u cinjenici da su Beograd i Zagreb u bivsoj Jugoslaviji odlikovani najvecim ordenom Grada heroja, istim ordenom su odlikovani Ljubljana i Novi Sad, Pristina, i nijedan od tih gradova vise ne slavi Dan oslobodjenja u Drugom svjetskom ratu kao Dan Grada. Sarajevo nije odlikovano tim ordenom i jedino Sarajevo jos slavi Dan oslobodjenja u Drugom svjetskom ratu, kao Dan Grada, kao svoj rodjendan.
Svi imaju svoje historije, samo jos u Sarajevu historija pocinje i zavrsava dolaskom komunista na vlast.
I danas, kad pogledamo u sami sebe, i kad pogledamo u nase okruzenje, lijepo se zapitati, da li su komunisti napredni ili mozda zaostaju u svemu i svacemu.
"Sarajevo ce biti, sve drugo ce proci"
